Borba protiv droge-Borba za život! PAZI DA SE NE UPECAŠ! 

borba protiv droge

Narkomanija je problem koji može pogoditi svakog mladog čoveka , a time i njegovu porodicu i okolinu. Posledice koje droga prouzrokuje pojedincima, porodicama i zajednici smatraju se jednim od najtežih sociopataloških pojava današnjice. Svaka osoba je u mogućnosti da dođe u dodir sa drogom , bez obzira raspolaže li sa puno ili malo novca, da li je vaspitana strogo ili popustljivo.

Narkomanija je termin koji se koristi za sve tipove zavisnosti.

Često mladi ljudi u svom okruženju čuju mnoge informacije o ovom problemu ali iz nekog razloga te informacije ne usvajaju kao poželjne i relevantne.

Poslednjih nekoliko godina narkomanija u romskim mahalama u Srbiji poprimila je epidemijske razmere, a broj konzumenata droga i psihoaktivnih suptanci dramatično je uvećan.

Najveći problem Roma u Srbiji nije više stanovanje ni obrazovanje već dramatično uvećana narkomanija.

Socijalni problemi, ekstremno siromaštvo i nizak stepen zdravstvene kulture utiču  na ugroženost romske populacije i čini ih, između ostalog, i podložnim korišćenju narkotika i psihoaktivnih supstanci.

Pređena je crvena linija.  

Romi zavisnici, nejčešće koriste lake droge(kanabis, spid, skank…),  jer je jeftina  i lako dostupna. Zavisnici često zbog asocijalnog stanja u kome se nalaze ne vide izlaz iz situacije, a zbog siromaštva i nedostaka novca za kupovinu narotika podložni su činjenju krivičnih dela, najčešće krađa. Konzumenti droga I psihoaktivnih supstanci su često nasilni i počinioci su vršnjačkog nasilja i nasilja u porodici. 

ZABLUDE i ISTINE o drogama

Istine

  • Moguće je prestati sa uzimanjem droga. DA

Prirodni razvoj svake osobe potpomognut od strane porodice i stručnjaka vodi ka izlečenju.

  • Posle lečenja se može živeti normalno. DA

Ukoliko se lečenje započne na vreme i traje koliko treba, život se može nastaviti tačno tamo gde je“stao“!

  • Teško je biti mlad u današnje vreme. DA

ALI PRIHVATI IZAZOV, istrajati u naporima i stići do cilja donosi veliko zadovoljstvo i (samo)poštovanje.

  • Život bez droge može biti lep. DA

Čovek je utoliko srećniji ukoliko je našao više različitih aktivnosti  koje mu donose zadovoljstvo i bez veštačkih stimulansa.

  • Svako kroji svoju sudbinu. DA

Iako ne sve, mnogo šta zavisi od ličnog truda i napora da se ostvare željeni ciljevi.

Zablude

  • Postoje lake i teške droge.NE

Sve su droge opasne po psihički i fizički razvoj mlade osobe, neke od nujih dovode do psihičke i fizičke zavisnosti!

  • Danas svi uzimaju droge. NE

Osobe koje uzimaju droge kreću se u uskom krugu sebi sličnih ljudi  iz čega pogeršno zaključuju da droge uzimaju svi!

  • Sve terba probati. NE

Osoba koja ima zrelost zna da odredi šta je dobro a šta nije. Poštije autoritet i uvažava preporuke društva u kome živi!

  • Marihuana nije opasna. NE

Stručnjaci, koji se bave bolestima zavisnosti mišljenja su da je marihuana za mlade NAJOPASNIJA ilegalna DROGA, to je obično prva droga sa kojom se mladi susreću, a već pro prvom probanju mogu se javiti psohotičke reakcije, simptomi slični kao kod ŠIZOFRENIJE, (poremećaj odnos realnosti,osećaj da ih neko prati, pojava glasova, mišljenje i govor vrlo nerazgovetan)!

  • Povremeno uzimanje droga nije rizično. NE

Mozak čoveka evolucijom nije pripremljen za upotrebu droga i njihovo uzimanje dovodi do poremećaja  i ispada funkcija nervnog sistema.

  • „Nema kome da verujem osim drogama“. NE

Prva linija odbrane je svakako porodica, koja je tu da priži motivaciju za lečenje, treba joj verovati.

ISPRAVNI POSTUPCI I GREŠKE RODITELJA

U čemu roditelji greše?

  • Veruju da su deca dovoljno odrasla i samostalna čim napune 14, 15, 16 godina.
  • Ne razgovaraju sa svojom decom i ne znaju šta im je važno, šta ih raduje, a šta čini nesrećnim i malodušnim.
  • Ne daju dovoljno informacija o drogama, misle da će to uraditi škola i društvo.
  • Zauzeti su svojim poslovima.
  • Nedovoljno vremena provode sa decom.
  • Izbegavaju suočavanje sa problemima koje imaju sa decom.
  • Stide se da priznaju da imaju probleme i da ne umeju da ih reše.
  • Zameraju dobronamernoj okolini koja ih na to upozorava.
  • Ne traže pomoć stručnjaka kad im je potrebna.

      U čemu roditelji ne greše?

  • Što vole i brinu o svojoj deci i trude se da ih razumeju.
  • Što vole da znaju sa kim se druže njihova deca.
  • Što ih interesuje kako deca provode vreme u školi i van nje.
  • Što hoće da ih nauče svim pametnim stvarima koje oni znaju.
  • Što znaju da decu ne treba “štititi” od problema, nego im treba pomoći da nauče kako da ih rešavaju.
  • Što znaju kad su deci potrebni, a kad mogu nisu.

Ako imate sumnje da vaše dete ima problem sa zavisnošću, obratite pažnju na to gde izlazi noću, koliko se dugo zadržava u gradu, sa kim se druži i kako to utiče na njegov učinak u školi.

Ako i dalje niste sigurni kako prepoznati narkomana, obratite se stručnim licima iz organizacije ROSA.

Oblast projekta:

Socijalna zaštita

Teritorija na kojoj se realizuje projekat:

Grad Leskovac

Cilj Projekta:

Doprinos unapređenju pristupa, prevenciji i suzbijanju nasilja nad Romkinjama u porodici i partnerskim odnosima putem informisanosti i edukacije o rodno zasnovanom nasilju u gradu Leskovcu.

Donator:

Program "PRO - Lokalno upravljanje za ljude i prirodu“, koji zajednički sprovode agencije Ujedinjenih nacija u Srbiji - UNOPS, UNICEF, UNFPA i UNEP, u saradnji sa Vladom Republike Srbije.